Grad Banjaluka sve češće ugovara dodatne radove na tenderima preko kojih izvođačima daje na stotine hiljada maraka budžetskog novca. 

Prema ocjenama stručnjaka, ovo može da ukaže na to da Grad nema ljude koji su sposobni da pravilno procjene neki projekat, ili da se, sa druge strane, to iz nekih razloga čini namjerno.

Tako je nedavno došlo do dodatnih i nepredviđenih radova na uređenju sportsko-rekreativne površine na obali rijeke Vrbas, na potezu od Gradskog do Zelenog mosta.

Preduzećima „MKR Kremenović“ iz Banjaluke i „Hidro Splet“ iz Laktaša dato je dodatnih 144.950 КМ za te poslove. Preciznije, dobili su još tačno 20 odsto vrijednosti od osnovnog ugovora koji iznosi 725.733,63.

Takođe, u Gradu nisu predvidjeli ni da će doći do novih radova na uređenju javnog kupališta kod banja sa termalnom vodom u naselju Srpske Tolice.

Nakon što su prvobitno platili 428.846,88 KM u ove svrhe, firmama Ars Inženjering, „GP Gradip“, već pomenutom „MKR Kremenović“ i „Hidrosplet“ su podijelili dodatnih  85.405 КМ.

Promašene su i procjene za rekonstrukciju Subotičke ulice u Šargovcu za koju je još 2023. godine izdvojeno nepunih 1.160.000 KM.

Grupi „Fortis“ na osnovu novih radova će biti isplaćeno 115.364 КМ.

„U izvještaju  nadzornog organa navodi se da se tokom radova pojavila potreba za nepredviđenim radovima koji se odnose  uglavnom na saobraćajne površine kolovoza, autobuskih stajališta i trotoara sa izgradnjom potpornih zidova,  dok je u fazi hidrotehničkih radova došlo do povećanja dužine i prečnika cijevi oborinske kanalizacije“, obrazlažu u Gradu ovaj slučaj.

Takođe, loše procjene su bile i na rekonstrukciji, tvrđave Kastel, parka knjige, Kuljanske ulice, dječijeg igrališta u Zalužanima, izgradnji vodovodne mreže na Saračici i brojnim drugim projektima.

U kući Milanović se pojavila potreba za dodatnim opremanjem pa je sa firmom „Dineco“ ugovoreno dodatnih 44.700 KM.

Iako je vidikovac na Banj Brdu otvoren prije deset mjeseci, uočena je potreba za novim radovima koji će građane Banjaluke koštati preko 80.000 KM.

U Transparency international-u BiH kažu da je praksa pokazala da su dva najčešća razloga za veliki broj ugovora vezanih za dodatne i nepredviđene radove.

„Prvi je nesposobnost ugovornog organa da dobro procijeni predmetne radove i da potom odradi dobre projekte koji ne bi bili podložni izmjenama i dopunama, a drugi je namjerno sačinjavanje nepotpunih tenderskih dokumentacija i projekata“, kaže Damjan Ožegović iz TIBIH.

Dodaje da se ponuđači koji unaprijed znaju da će se raditi dodatni radovi prijavljuju na prvi, manjkavi tender, dok ostali koji nemaju ta saznanja nemaju ni finansijski ili drugi interes da se nadmeću za nešto što nije izvodljivo.

Podsjećamo, Agencija za javne nabavke BiH je još prije nekoliko godina obavijestila institucije, ustanove i javna preduzeća, kao i privatne firme, da je uočila da se prave namjerne greške u tenderima kako bi se naknadno ugovarali dodatni radovi.

Tada su poručili da će takve pojave prijavljivati nadležnim tužilaštvima, piše CAPITAL.ba.