Globalni dug dostigao je novi maksimum u prvoj polovini tekuće godine, dok zaduživanje kao udio u bruto domaćem proizvodu ponovo raste poslije dvije godine opadanja, prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF) objavljenim.

Ukupni dug koji obuhvata države, preduzeća i domaćinstva porastao je za 10.000 milijardi dolara na oko 307.000 milijardi dolara za prvih šest mjeseci tekuće godine, navodi IIF u izvještaju.

Prethodni vrhunac globalnog duga bio je početkom 2022. godine, prije nego što su centralne banke počele agresivno da podižu kamatne stope, prenosi Financial Times.

Globalni duga kao udio u BDP-u, koji opadao zbog visoke inflacije, porastao je na 336 odsto do juna ove godine, što je rast od dva procenta od početka godine. Dug ipak ostaje ispod maksimuma od oko 360 odsto koji je dostignut tokom pandemije.

Ključni uzrok porasta duga su povišene kamatne stope u većini zemalja koje povećavaju troškove zaduživanja. Drugi uzrok je finansiranje energetski tranzicije u skladu sa klimatskim ciljevima, što predstavlja dodatni pritisak na vlade da povećaju potrošnju.

- Naša zabrinutost je da će zemlje morati da izdvajaju sve više na troškove kamata. To će imati dugoročne implikacije na troškove finansiranja zemalja i na dinamiku duga - ocjenjuju autori izvještaja.

IIF je saopštio da je više od 80 odsto dodatnog duga u prvoj polovini godine došlo iz najrazvijenijih zemalja, SAD, Japana, Velike Britanije i Francuske.

Izveštaj slijedi upozorenja MMF-a od prošle nedjelje, da bi vlade trebalo da preduzmu hitne korake da pomognu u smanjenju ranjivosti duga i preokrenu dugoročne trendove zaduživanja.

- „Smanjenje tereta duga stvoriće fiskalni prostor i omogućiti nove investicije, pomažući u podsticanju ekonomskog rasta u narednim godinama - naveo je MMF.

biznis.rs